Mezopotamija, legendarna kolijevka civilizacije

Doručak. Odjava iz hotela. Nastavak puta nas vodi ka arheološkom nalazištu Göbekli Tepe (turski za “trbušasto brdo”). Otkriće Göbekli Tepea, mjesta koje je UNESCO uvrstio na listu svjetske kulturne baštine, dovelo je u pitanje dosadašnja saznanja o prahistorijskim vremenima. Kada je 1994. godine Nijemac Klaus Schmidt u Turskoj otkrio ovo drevno svetište, barem dvostruko starije od bilo čega sličnog na svijetu, čak 7.000 godina starije od Stonehengea ili 5.500 god. od prvih gradova u Mezopotamiji, svi su bili u šoku. Kompleksne isklesane obredne stijene sa slikama životinja potječu iz 9000. godine p.n.e., dakle iz vremena prije nego što su ljudi počeli obrađivati zemlju. Nakon Gobeklitepe posjećujemo Haran, Za Harran su karakteristične kuće koje izgledaju kao košnice, izgrađene u kružnom obliku od nepečene opeke, bez upotrebe drveta, i zasvođenim krovom. Oblik ovih kuća osigurava hladnoću i svježinu, prijeko potrebnu ljudima haranskog podneblja koji su izloženi velikim vrućinama, ali i toplinu tokom hladnih dana. Iako izvana ove kuće izgledaju male, iznutra zapravo se vidi njihova prava veličina i prostranost, a u njima su nekada živjele mnogobrojne porodice. Smatra se da ovakav način gradnje kuća potiče od Bantu naroda. Harran je danas poznatiji po neobičnim kućama u obliku košnica nego kao mjesto gdje je poslanik Ibrahim a.s. (kršć. Abraham) proveo nekoliko godina svoga života. Nekada je bio poznat kao Helenopolis koji su 1260.g. spalili i uništili mongolski osvajači. Među arheološkim nalazima nalaze se najstariji islamski univerzitet i gradske zidine iz 8. vijeka. Za kraj ćemo posjetiti pećinu u kojoj se pretpostavlja da je rođen poslanik Ibrahim a.s. te jezero Balikli Gol, mjesto gdje ga je kralj Nimrud bacio u vatru. Nakon obilaska slijedi odlazak u Šanliurfu. Noćenje.

Doručak. Odjava iz hotel. Polazak prema Adiyamanu. Vožnja predjelima pokraj rijeke Eufrat gdje je 1977.g. izgrađena prva hidroelektrana “Ataturk” koja je vrlo važna za razvoj poljoprivrede ove regije s obzirom da osigurava značajne količine vode, ribe i električne energije. Nastavak putovanja prema mjestu Adiyaman kao polaznu tačku za posjet Nemrutu. Na Nemrut se polazi kombi busevima preko mjesta Kahta gdje ćemo obići izuzetno očuvani, lučni kameni most rimskog cara Septimija Severa. Most (tur. Cendere Köprüsü) je sagradio rimski general stacioniran u Samsatu (antička Samostata) i posvetio ga tadašnjem rimskom caru Septimiju Severu, carevoj drugoj ženi – carici Juliji Domini (djevojci porijeklom iz Sirije – nedaleko od ovih krajeva), i njihovoj dvojici sinova Karakali i Geti. Nakon obilaska mosta, nastavak vožnje do polazne tačke za uspon na Nemrut. Nemrut ili Nemrud je 2.134 metra visoka planina, ali je najpoznatija je po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njezina vrha za koje se vjeruje kako su ostaci kraljevske grobnice Antioha I. Komagenskog iz 1. vijeka p.n.e. Same statue prikazuju grčko-perzijski panteon božanstava. Na vrhu ćemo dočekat zalazak sunca i prošetati se po nalazištu. Na križanju istočne i zapadne civilizacije, planina Nemrut je zasigurno jedno od najveličanstvenijih lokaliteta. Nakon obilaska Nemruta povratak u hotel u Adiyamanu. Noćenje.

Doručak. Odjava iz hotela. Polazak prema Gaziantepu. Vozimo se uzduž nepreglednih plantaža pistacija. Sjeveroistočno od Gaziantepa, na rijeci Eufrat nalazi se mjesto Eski Halfeti. Nekada samo Halfeti, nalazilo se na obronku brda, a nakon izgradnje brane Biredžik, mjesto je potopljeno, a 15km dalje, izgrađen je novi grad. Od tada služi i kao scenografija popularnih turskih serija. Plovićemo po predivnom jezeru, a za vrijeme plovidbe vidjećemo brojne polupotopljene kuće, drveće, džamije, kulturne spomenike. Na jednom od vrhova vidjeti ćemo i ostatke Rimske tvrđave (Rum Kale), a dalje i potopljeno selo Savaşan Köyü sa čuvenim u polupotopljenim minaretom Batik džamije. Nedaleko od Halfetija na vapnenačkoj stijeni kraj rijeke Eufrat gnijezi se endemska vrsta ptice, bliskoistočni ćelavi ražanj – vrsta ibisa koja je pred izumiranjem. Nastavljamo do Zeugma – muzeja mozaika, najveći je to muzej ove vrste u svijetu. Istoimeni antički grad, smješten uz Eufrat, bio je jedan od najznačajnijih gradova Rimskog carstva. Sa arheološkim iskopavanjima na lokalitetu nekadašnje Zeugme počelo se davne 1987. godine, a radovi su završeni 2013. godine. Mozaici otkriveni u iskopinama izloženi su u muzeju od 2011. godine. U antičkom su dobu, između ostalog, korišteni i kao pločnici kojima bi se ukrašavali grbavi gradski putevi i dvorišta domova rimskih velikana. Nastavak putovanja prema Gaziantepu, smještaj u hotel. Noćenje.

Doručak. Obilazak grada gastronomije – Gaziantepa. Ako pitate Turke za Gaziantep, svi će odmah početi pričati o baklavi. Zbog raznovrsne i ukusne kuhinje, UNESCO je 2015. godine Antep (kako ga lokalno stanovništvo kratko naziva) stavio na listu kreativnih gradova svijeta. Kada je riječ o kulinarstvu turska prijestonica baklava, potpuno je opravdala ovaj status, jer je prema nekoj slobodnoj procjeni u centralnom dijelu grada otprilike svaka peta trgovina “baklavdžinica” (ima ih preko 180) i pravo je čudo kako sve opstaju. Pored baklave, Lahmadžun (ukusna pizza sa začinjenim mesom i začinskim biljem), İçli Köfte (vrsta ćufteta koje se priprema s tijestom od narezane pšenice i mesa, a potom prži) i Salep dondurma (turski “tučeni sladoled koji se razvlači kao žvaka i čija je baza sušeni korijen salepa, lukovice divlje orhideje) tri su poznate delicije ovoga kraja. Gaziantep je jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu. Prefiks Gazi (herojski) dobio je 20-ih godina prošlog vijeka kako bi se obilježila slavna bliska prošlost – odolijevanje pokušaju francuske okupacije ovog grada, nakon završetka Prvog svjetskog rata. Danas je to milionski grad, 6. najveći u Turskoj. Grad se sastoji od dva urbana okruga: Şahinbey i Şehitkamil. U starom dijelu Gaziantepa, na vrhu brda nalazi se tvrđava – Kale koju su podigli Rimljani, a obnovili Vizantijci (car Justinijan, 6. vijek). Unutar zidina postoji mali historijsko-vojni muzej posvećenlokalnom stanovništvu koje je grad branilo od osvajačkih pohoda francuske vojske 1920. godine. Niže tvrđave, niz Kanber Sokak proteže se kvart sa starim zanatima, bakalnicama i djelimično pokrivenim bazarom – “Bakırcılar çarşısı”, koji se sastoji od kompleksa bazara u kojima se ljudi bave raznim zanatima. U blizini se nalazi i jedna od nekadašnji mnogobrojnih crkvi – Kendirli Kilisesi, francuska crkva čije je podizanje pomogao Napoleon III, 1860. godine. Najpoznatija trgovina baklave u gradu je Imam Cagdaş. Ne propustite probati čuvenu fistik baklavu koja se priprema od čuvenoh antepskog pistacija. Panoramski obilazak Gaziantepa, te tvrđave i muzeja unutar tvrđave. Dan je predviđen za shopping i odmor, razgledanje bazara i ostalih vlastitih aktivnosti. Noćenje

Doručak. Slobodno vrijeme do polaska na transfer. Transfer do aerodroma u Gaziantepu. Prijava za let na relaciji Gaziantep – Istanbul, let u 15:00 sati. Dolazak u Istanbul planiran je u 16:55 sati. Nastavak leta Istanbul – Sarajevo u 18:50 sati. Dolazak u Sarajevo planiran je u 19:45 sati. NAPOMENA: Putnici predaju prtljag na aerodromu Gaziantep, a preuzimaju na aerodromu Sarajevo. Dozvoljena težina prtljaga do 23 kg za predani prtljag + 8 kg za ručni prtljag. Kraj programa.